#Vijesti-eu

Brz oporavak potrošnje građana i bolja sezona od očekivane naglo povećavaju cijene u Hrvatskoj

19

Srpanj

Objavljeno

Nakon duljeg razdoblja vrlo sporog rasta potrošačkih cijena, ili čak njihova pada, Hrvatska posljednjih mjeseci bilježi nešto bržu dinamiku rasta maloprodajnih cijena.

Kako pokazuju podaci državne statistike i Eurostata, cijene na malo u Hrvatskoj u lipnju su bile 2,2 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Ista stopa rasta maloprodajnih cijena u lipnju je zabilježena i na razini EU.

Posljednjih mjeseci i u Hrvatskoj i u EU rastu cijene

Trend zamjetnijeg rasta cijena na malo u Hrvatskoj i Uniji prisutan je od ožujka ove godine. U ožujku su cijene na malo u nas bile 1,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok su u EU skočile 1,7 posto. U travnju se rast maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, prema podacima eurostatističara, ubrzao na 2,1 posto na godišnjoj razini, a u svibnju na 2,4 posto, dok su cijene na malo u Uniji u travnju porasle dva posto, a u svibnju 2,3 posto.

Očito, vrijeme vrlo malog rasta cijena na malo, ili čak njihova pada, i u Hrvatskoj i u najvećem broju članica EU je prošlo. Razlog je, upozoravaju ekonomisti, brži oporavak potražnje od očekivanja, za što se trgovci nisu na vrijeme pripremili. Tu je i rast cijena nafte jer su se više cijene “crnoga zlata” prelile i na cijene roba. U slučaju Hrvatske, kao i pojedinih drugih članica Unije, na rast cijena utjecala je i zasad bolja turistička sezona od očekivane.

Oporavak potražnje brži je od očekivanja

“Cijene na malo su lani bile u padu ili su imale neznatan rast jer zbog mjera za borbu protiv koronavirusa izostala potražnja. Puno je toga bilo i zatvoreno. Sada se potražnja oporavlja, i to brže od očekivanja, a porasle su i cijene nafte, što je lani izostalo”, objašnjava za eu-projekti.info ekonomski analitičar Damir Novotny.

Dodaje kako svoj doprinos rastu cijena daje i turistička sezona koja je zasad bolja od očekivanja. Naime, veći broj turista, a time i potrošača, znači i veću potražnju od one koju su trgovci i dobavljači očekivali.

Statistika pokazuje da su najviše porasle cijene prijevoza i goriva 

I podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se brži rast cijena na malo u lipnju u velikoj mjeri može pripisati turizmu i kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu. Tako su cijene prijevoza u lipnju bile devet posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu je rast cijena u zračnom prijevozu iznosio čak 26,9 posto, dok su cijene goriva porasle 19,3 posto. Cijene usluga restorana i hotela u istom su razdoblju, pokazuju podaci DZS-a, porasle 2,7 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle 5,8 posto.

S druge strane, cijene niza proizvoda i u lipnju su nastavile stagnirati ili čak padati. Cijene hrane u Hrvatskoj, prema podacima državne statistike, u lipnju su ostale na manje – više istoj razini kao i u lipnju prošle godine. Cijene odjeće imale su mali rast, 1,8 posto, ali su zato cijene obuće u lipnju bile 3,5 posto nego u istom mjesecu prošle godine.

Sadašnji rast cijena ekonomisti smatraju jednokratnim, no što nas čeka na jesen? 

Novotny ističe kako je ovdje riječ o jednokratnom rastu cijena koji je prvenstveno posljedica jačanja potražnje nakon brojnih odricanja potrošača u korona razdoblju, posebno tijekom lockdowna. Dodaje i kako bi kinesko gospodarstvo u ovoj godini trebalo rasti sporije nego ranije, što bi za posljedicu trebalo imati i manju potražnju, a onda i sporiji rast cijena nafte i drugih sirovina.

Ipak, naš sugovornik upozorava kako su u Hrvatskoj cijene primarnih proizvoda, poput žitarica, znatno porasle. Te se cijene još nisu prelile na cijene koje potrošači plaćaju u trgovinama, ali to će se, smatra, najvjerojatnije dogoditi na jesen, kada ćemo nešto više novaca morati izdvajati za hranu.

I analitičari Raiffeisena smatraju da je sadašnji rast cijena privremen. Dodaju i kako će biti izraženiji u drugoj polovici godine, nakon čega bi trebalo uslijediti usporavanje rasta. Ovdje valja dodati kako ove prognoze drže vodu pod pretpostavkom da ne dođe do neke nove eskalacije pandemije koronavirusa.

“Poremećaji u lancima opskrbe trebali bi biti prisutni narednih tromjesečja, ali ne i godina, a i prelijevanje s proizvođačkih cijena na potrošačke ne događa se jednoznačno i u punom intenzitetu”, stoji u dnevnim analizama Raiffeisena.

Očekuje se rast maloprodajnih cijena u ovoj godini u rasponu od 1,5 do 1,8 posto, no i to je više nego ranijih godina 

U Raiffeisenu stoga očekuju da će prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 1,8 posto. U prvoj polovici godine, pokazuju podaci DZS-a, iznosila je 1,2 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Ni Novotny ne očekuje veći rast cijena u ovoj godini jer za brži rast cijena, napominje, nema razloga ni u Hrvatskoj ni u EU. Vjeruje da će se inflacija u 2021. godini u Hrvatskoj kretati oko brojke od 1,5 posto.

No, čak i takva inflacija bila bi veća od one kakvu smo imali prijašnjih nekoliko godina, čak i prije izbijanja koronakrize. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, potrošačke su cijene u Hrvatskoj lani porasle samo 0,1 posto u odnosu na godinu ranije, dok su u 2019. godini porasle 0,8 posto. Unatoč tome, napominju ekonomisti, ne treba strahovati od nekakvog inflatornog udara ni u Hrvatskoj ni u EU jer za tako nešto nema prostora.

Hrvatska se riješila deflacije, ali Portugal nije

Hrvatska se, pokazuju podaci DZS-a, u najvećem dijelu prošle godine suočavala s deflacijom. Pad opće razine cijena je osobito bio izražen tijekom proljetnog, potpunog lockdowna, kada je ionako najveći dio prodajnih objekata bio zatvoren, kao i u vrijeme ograničenog lockdowna krajem prošle i početkom ove godine.

Deflacije su se u međuvremenu riješile sve članice EU, osim Portugala, u kojem su cijene na malo u lipnju potonule 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Tek neznatno u plusu bile su, pokazuju podaci Eurostata, cijene na Malti, 0,2 posto, i u Grčkoj, 0,6 posto. Na drugoj su strani članice poput Mađarske, u kojoj je stopa inflacije u lipnju dosegla 5,3 posto u odnosu na lipanj prošle godine, i Poljske, s inflacijom u istom razdoblju od 4,1 posto.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice