#Vijesti-eu

ANALIZA USPJEŠNOSTI JAVNE NABAVE U EU

3

Kolovoz

Objavljeno

Javna nabava je proces u kojem državni odjeli ili lokalne vlasti kupuju dobra ili usluge poduzeća. Javna tijela svake godine potroše oko 14% Europskog BDP-a na javnu nabavu. Regulirana je zakonom kako bi se maksimizirala dobivena vrijednost za novac javnog sektora, odnosno ostvario bolji omjer cijene i kvalitete. Učinkovita javna nabava važna je za konkurentnost, nediskriminaciju, jednakost i transparentnost kako bi se riješili ključni izazovi politike s kojima se EU suočava. Tijela javne vlasti nastoje stvoriti pravednije tržište Europe s jednakim prilikama za sva poduzeća što utječe na način na koji javne vlasti kupuju dobra i usluge putem javne nabave.

Uspješnost javne nabave mjeri se na temelju omjera cijene i kvalitete, transparentnosti i jednostavnosti za razumijevanje i usporedbu. Ovi pokazatelji ipak pojednostavljuju stvarnost te na njih utječu čimbenici koji su specifični za zemlju, dok su neki aspekti javne nabave izostavljeni u cijelosti ili su obuhvaćeni neizravno, npr. korupcija, administrativni teret i profesionalizam. U daljnjem tekstu prikazat će se uspješnost javnih nabava zemalja EU kroz 12 individualnih indikatora koji prikazuju uspješnoj javne nabave.

Cjelokupna uspješnost javne nabave je zbroj bodova 12 individualnih indikatora. Tri najvažnija indikatora su jedan ponuditelj, bez poziva na javnu nabavu i stopa objavljivanja, jer su povezani s konkurentnosti, transparentnosti i tržišnom pristupu.

Slika 1.  prikazuje koliko država članica zadovoljava pojedini indikator. Crveno označava da država članica nije zadovoljiva određeni indikator, žuto označava da je država prosječno zadovoljava indikator i zeleno označava da država članica EU zadovoljava pojedini indikator.

Prvi i jedan od najvažnijih indikatora je jedan ponuditelj (eng. Single bidder), koji označava broj  ugovora u kojima je postojao samo jedan ponuditelj. Veći broj ponuditelja znači da javni kupac ima više opcija kako bi dobio bolju vrijednost za novac što odražava konkurenciju i birokraciju javne nabave. Ovaj indikator u 2019. godini najviše zadovoljavaju: Švedska, Island, Lihtenštajn i Norveška. Hrvatska se nalazi u prosjeku prema ovom indikatoru sa 17%, dok su najgore bile Češka i Poljska čiji su indikatori prelazili iznos od 50% ugovora u kojima je postojao samo jedan ponuditelj.

Kod indikatora bez poziva na javnu nabavu (eng. No calls for bids) mjeri omjer javnih nabava koje su ugovorene s poduzećima bez ikakvog poziva. Važno je održavanja poziva za javnu nabavu kako bi proces odabira ponuđača bio transparentniji i povećao konkurentnost. Ovaj indikator najviše zadovoljavaju Norveška, Island, Lihtenštajn, Švedska, Grčka i Irska čiji su indikatori u 2019. godini iznosili 0%. Hrvatska je imala 8% ugovora bez javne nabave, a najgore po ovom indikatoru su bile Bugarska, Cipar i Slovenija s više od 20% takvih ugovora u 2019. godini.

Stopa publikacije (eng. Publication rate) kao treći indikator prikazuje vrijednost nacionalne nabave koja se oglašava poduzećima, tj. dostupnost i otvorenost tržišta javnih nabava. Što je veća ocjena, to je bolje jer znači da više kompanija može licitirati, što donosi bolju vrijednost za novac. To ujedno znači i veću transparentnost, jer je javnosti dostupnije više informacija. Zbog spore promjene ovog indikatora, podaci za 2017. godinu su i dalje relevantni. Tako u 2017. godini najvišu vrijednost ovog indeksa imala je Mađarska s 10,9%, prate je Poljska i Bugarska. Hrvatska ima vrijednost indeksa 5.4% što zadovoljava potrebe oglašavanja poduzećima. Portugal, Njemačka i Grčka imale su najniže vrijednosti ovog indeksa.

Zajednička nabava (eng. Cooperative procurement) označava javnu nabavu u kojima je bilo više od jednog kupca i koliko su one bile česte. Iako nisu sve vrste javne nabave prikladne za zajedničku nabavu, niske stope sugeriraju na izgubljene prilike. Kooperativna kupnja dovodi do boljih cijena i boljeg dijeljenja znanja. Najviše izgubljenih prilika za zajedničkim nabavama imale su Bugarska, Španjolska, Luksemburg, Malta, Rumunjska, Island s 1% iskorištenih prilika za zajedničkom nabavom. Hrvatska također ima nizak postotak iskorištenosti zajedničke javne nabave s 3%. Najviše kooperativne nabave u 2019. iskorišteno je u Lihtenštajnu, Finskoj, Danskoj i Velikoj Britaniji.

Kriterij dodjele (eng. Award criteria) označava omjer postupaka dodijeljenih zbog najniže ponude. Iako izbor kriterija ovisi o tome što se kupuje, pretjerano oslanjanje na cijenu sugerira da su se mogli primijeniti bolji kriteriji. Hrvatska je u najmanje slučaja izabirala najjeftiniju ponudu i to samo u 1% u 2019. godini za razliku od većine zemalja EU čiji je kriterij odabira bio najniža cijena npr. U Slovačkoj je u 95% slučajeva izabran kriterij najniže ponude.

Brzina odluke (Decision speed) prikazuje vrijeme između roka za primanje ponuda i datuma dodjele ugovora. Dugotrajni postupci su loši jer su skupi i uzrokuju neizvjesnosti za javne kupce i tvrtke. Najkraće vrijeme za odlučivanje javnih kupaca u 2019. godini imao je Lihtenštajn s 29 dana potrebnih za odlučivanje javnih kupaca. U Hrvatskoj vrijeme za odlučivanje iznosilo je 107 dana, a najviše vremena potrebno za odlučivanje bilo je u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj s preko 200 dana potrebnih za odlučivanje javnih kupaca.

Sedmi indikator MSP (eng. SME contractors) prikazuje koji je bio broj mikro, malih i srednjih poduzeća izvođača u javnim nabavama. Visoki postotci ovog indikatora su poželjni, jer niski postotci mogu ukazivati na prepreke koje onemogućavaju manjim poduzećima da sudjeluju u postupcima javne nabave. Najviši postotak malih i srednjih poduzeća koji su sudjelovali u postupcima javne nabave u 2019. godini bio je u Lihtenštajnu (98%) i Islandu (95%), Hrvatska ima postotak od 47% što je i dalje nizak i nezadovoljavajući postotak. Najniži postotak ima Rumunjska gdje je samo 5% MSP sudjelovalo u javnim nabavama.

Osmi indikator prikazuje MSP licitacije (SME bids) na javnim nabavama. Kao i kod prethodnog indikatora visoki postotak ovog indikatora je poželjan, jer niska vrijednost indikatora ukazuje na prepreke koje onemogućavaju manjim poduzećima da sudjeluju u postotcima javne nabave.  U 2019. u Lihtenštajnu je 100% MSP-ova licitiralo na javnim nabavama, slijede ga Cipar i Češka s 97% odnosno 96%. Hrvatska zajedno s Rumunjskom i Norveškom ima najniže stope MSP-ova koji su licitirali s 37%, 35% i 39%.

Postupci podijeljeni u skupine (eng. Procedures divided into lots) deveti je indikator koji pokazuje udio ponuda koji su podijeljeni u skupine što je beneficija za MSP jer im je lakše napraviti ponudu. Niski postotci ovog indikatora prikazuju da velike tvrtke lakše mogu licitirati.  Najviše postotke ovog indikatora imale su Rumunjska 49% i Poljska 45%. Hrvatska se nalazi blizu praga zadovoljavanja ovog indikatora s 38%, prag zadovoljavanja je 40%. Najnižu vrijednost ovog indikatora imala je Slovačka 5% i Island 6%.

Nedostajanje poziva za ponude (eng. Missing calls for bids) je deseti indikator koji mjeri udio ugovora koji su dodijeljeni nakon natječaja čije ime i uvjeti nisu bili jasni. Poželjna je niža ocjena jer to znači da tvrtke i javnost mogu razumjeti kako su odabrani izvođači. Veći postotak znači da javni kupci ne pružaju dovoljno informacija o svojim aktivnostima nabave i time krše EU zakone. Najviše vrijednosti ovog indikatora imali su Velika Britanija i Lihtenštajn sa 65%, odnosno 59%. Hrvatska se s 1% nalazi među državama koje zadovoljavaju ovaj kriterij, najnižu vrijednost ovog indikatora imala je Latvija s 0%.

Nedostatak registracijskih brojeva prodavača (eng. Missing seller registration numbers). Registracijski brojevi kupaca i prodavača ključni su za razumijevanje tko od koga kupuje kroz različite postupke nabave. Poželjna je niža ocjena jer viša ocjena sugerira da javni kupci ne pružaju dovoljno informacija o izabranoj strani, postupku javne nabave, za prodaju robe i usluga odabranih nakon postupka nabave. U većini europskih zemalja ocjena ovog indikatora je bila visoka. U Cipru i Lihtenštajnu u 2019. godini postotak registracijskih brojeva prodavača koji nedostaju bio je 100%. Hrvatska zajedno s malim brojem država zadovoljava ovaj kriterij s 0% registracijskih brojeva prodavača koji nedostaju.

Posljednji indikator je Nedostatak registracijskih brojeva kupaca (eng. Missing buyer registration numbers). Registracijski brojevi kupaca i prodavača (navedeni u poslovnim registrima) ključni su za razumijevanje tko od koga kupuje kroz različite postupke nabave. Poželjna je niža ocjena.  Viša ocjena pokazuje da javni kupci ne pružaju dovoljno informacija o svojim aktivnostima nabave. U većini europskih zemalja ocjena ovog indikatora je bila visoka. U Cipru i Lihtenštajnu u 2019. godini postotak registracijskih brojeva kupaca koji nedostaju bio je 100%. Hrvatska zajedno s malim brojem država zadovoljava ovaj kriterij s 0% registracijskih brojeva kupaca koji nedostaju.

 

Slika 2. prikazuje uspješnost javne nabave zemalja članica koja uključuje svih 12 indikatora. Zeleno označene države zadovoljavaju indikatore javne nabave. Žuto označene države u prosjeku zadovoljavaju indikatore javne nabave, a države koje su označene crvenom bojom ne zadovoljavaju indikatore uspješnosti javne nabave.

U posljednjih par godina poboljšan je okvir javne nabave na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Države članice troše znatan dio svojih sredstava na javnu nabavu. Postojanje postupaka javne nabave bez prethodne objave kojima se ograničuje tržišno natjecanje  i dalje je prisutno ali u sve manjem omjeru za razliku od prethodnih godina. Postoji velik udio ugovora za koje je podnesena samo jedna ponuda, a veliki broj država članica primjenjuje kriterij najniže cijene, čime se smanjuje mogućnost poticanja inovacija. Hrvatska je jedna od rijetkih država članica koja je dobila zadovoljavajuću ocjenu za provođenje javne nabave u središnjem dijelu EU, uz skandinavske zemlje koje su dobile zadovoljavajuću ocjenu za provođenje uspješne javne nabave u EU. Države članice i dalje ne iskorištavaju sve prednosti javne nabave koje se temelje na suradnji čime bi povećali učinkovitost javne potrošnje, povećali konkurentnost i jednakost.

Više o statistici uspješnosti javne nabave u EU možete pročitati ovdje.

Izvor: Europska komisija

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice