Republika Hrvatska je pristupanjem Europskoj uniji 1.7.2013. godine dobila pristup Europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF), odnosno financijskim instrumentima za sljedeće Operativne programe:

• Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK),
• Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP),
• Program ruralnog razvoja (PRR),
• Operativni program za pomorstvo i ribarstvo (OPPR).

U okviru navedenih Operativnih programa prijavitelji iz Republike Hrvatske mogu dobiti bespovratna sredstva za tzv. soft i infrastrukturne projekte u različitim područjima. Uz dostupnost tih sredstava šira javnost zainteresirala se za njihovu iskorištenost.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

U okviru OPKK ugovoreno je 81% dodijeljenih sredstava (ukupne alokacije), a isplaćeno samo 30%, dok je u okviru OPULJP ugovoreno 71% sredstava, a isplaćeno 45%. Unutar PRR ugovoreno je 75% dodijeljenih sredstava, a isplaćeno je 57%, dok je unutar OPPR ugovoreno 52% sredstava, a isplaćeno 50%. U nastavku je grafički prikaz ukupne alokacije, ugovorenih i isplaćenih sredstava za Operativne programe RH.

U nastavku je prikaz dodijeljenih, ugovorenih i isplaćenih  sredstava u eurima:

U početku ove financijske perspektive, 2014. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je izuzetno malo prijavitelja zbog nedostatka kvalificiranih stručnjaka u području projekata EU, ali i generalnog nedostatka povjerenja u sustav. Danas je situacija drugačija, prijavitelja je mnogo, ali jedan od ključnih problema je nepravovremeno otvaranje poziva.

Upravljačka tijela svakog operativnog programa početkom godine definiraju sve pozive koji će se otvarati s indikativnim naznakama datuma otvaranja, ukupne alokacije, najnižeg i najvišeg iznosa bespovratnih sredstava te aktivnosti i troškova koji će se financirati.

Kašnjenje s objavama poziva, ali i njihovo “ne otvaranje” sukladno indikativnim godišnjim planovima objava poziva, jedan je od razloga prethodno prikazanih velikih razlika između alokacije, vrijednosti ugovorenih i isplaćenih sredstava.

Od svih operativnih programa u ovom aspektu ističe se OPULJP. Većina poziva koje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, upravljačko tijelo za OPULJP, najavilo za otvaranje u 2018. godini nije se nikad otvorilo, a ta praksa nastavila se i ove 2019. godine.

Prema objavljenom indikativnom godišnjem planu unutar Prioritetne osi 1: Zapošljavanje najavljena su tri poziva, no nije objavljen niti jedan, dok ih je unutar Prioritetne osi 2: Socijalno uključivanje najavljeno deset, a otvorena su dva. U okviru Prioritetne osi 3: Obrazovanje najavljena su četiri poziva, a otvorena su dva, dok ih je unutar Prioritetne osi 4: Dobro upravljanje najavljeno devet, no otvorena su samo dva poziva.

Trenutna financijska perspektiva koja je započela 2014. godine, traje do kraja 2020., a isplate su moguće do 2023. To znači da je za otvaranje najavljenih poziva ostalo vrlo malo vremena i da postoji velika mogućnost da se neće niti otvoriti.

Od početka financijske perspektive povećao se interes prijavitelja za korištenjem ESI fondova, međutim još uvijek postoje poteškoće u procesu predaje projektnih prijava, postupku dodjele bespovratnih sredstava i provedbi projekata. Posljedica takvog stanja u sustavu su i prikazani statistički rezultati, posebno oni o postotku isplaćenih sredstava. Prikazane rezultate analize potvrđuju i podaci Europske komisije prema kojima je Hrvatska na pretposljednjem mjestu prema udjelu isplaćenih bespovratnih sredstava.

Izvori:

1. https://strukturnifondovi.hr/
2. https://cohesiondata.ec.europa.eu

Analizu je izradila Ana Dundović tijekom prakse u tvrtki AVELANT d.o.o. koja se održava u sklopu provedbe projekta EDUBIZ – Edukacijom do zaposlenja.