Aktualno

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta: Europska komisija utvrdila područja djelovanja
  • Objavljeno:
  • 27.03.2015.

Digitalne usluge i dalje su prečesto ograničene državnim granicama. Jedan od prioriteta Junckerove Komisije jest uklanjanje prepreka, od uskraćivanja pristupa na temelju lokacije i neučinkovitosti prekogranične isporuke pošiljki do nepovezanosti e-usluga, i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta , odnosno „digitalizacija” sloboda jedinstvenog tržišta EU-a te poticanje rasta i zapošljavanja na našem kontinentu. Kolegij povjerenika je prvi put raspravljao o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, koja bi trebala biti predstavljena u svibnju, te su utvrdili glavna područja na koja će se Komisija usmjeriti u svojem radu radi poticanja stvarnih promjena koje će se odraziti i na potrošače i na poduzeća.

Utvrđena tri glavna područja, na koja će Komisija usmjeriti svoje djelovanje u okviru ovog mandata, su sljedeća:

1. Bolji pristup potrošača i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama

Olakšavanje prekogranične e-trgovine, prije svega za mala i srednja poduzeća, na temelju usklađenih pravila koja se odnose na potrošače i ugovore te učinkovitije i cjenovno dostupnije dostave paketa. U današnje vrijeme samo 15 % potrošača kupuje na internetu iz druge države članice EU-a. Taj podatak ne iznenađuje ako uzmemo u obzir činjenicu da troškovi dostave na kraju iznose više od stvarne cijene samog proizvoda.

Rješavanje problema uskraćivanja pristupa na temelju lokacije: prevelik broj Europljana ne može se koristiti internetskim uslugama koje su dostupne u drugim državama članicama EU-a, i to često neopravdano, ili ih se preusmjerava na lokalnu trgovinu s drugačijim cijenama. Za takvu diskriminaciju ne smije biti mjesta na unutarnjem tržištu.

Osuvremenjivanje zakonodavstva o autorskim pravima kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između interesa autora i interesa korisnika odnosno potrošača. Time će se poboljšati pristup građana kulturi, i tako poduprijeti kulturna raznolikost, te će se istovremeno stvoriti nove mogućnosti za umjetnike i autore sadržaja te osigurati bolje ostvarivanje prava.

Pojednostavnjenje odredaba o PDV-u također je važno za prekogranično poslovanje poduzeća, prije svega malih i srednjih poduzeća. Jedan od većih problema s kojima se oni suočavaju jesu troškovi usklađivanja sa stranim poreznim pravilima i složenost tog postupka. Procjenjuje se da troškovi koji proizlaze iz različitih zahtjeva koji se odnose na PDV iznose 80 milijardi eura.

2. Stvaranje okruženja koje pogoduje razvoju digitalnih mreža i usluga

Sve digitalne usluge, aplikacije i sadržaji ovise o brzom internetu i sigurnim mrežama: oni su pokretačka snaga novih, inovativnih digitalnih usluga. Kako bi potaknula ulaganja u infrastrukturu, Komisija će preispitati postojeća pravila u području telekomunikacija i medija radi njihove prilagodbe novim izazovima, prije svega u odnosu na usluge koje upotrebljavaju potrošači (primjerice, rastući broj glasovnih internetskih poziva) i nove aktere u tom sektoru.

Spektar je internetska žila kucavica. Stoga je poboljšanje koordinacije među državama članicama od ključne važnosti. Budući da odgovarajući spektar nije bio dostupan, Europa je znatno kasnila s uvođenjem najnovije 4G tehnologije. Spektar nije ograničen nacionalnim granicama te je u njegovu upravljanju stoga potreban europski pristup kako bi se promicalo istinsko jedinstveno tržište s paneuropskim uslugama.

Komisija će ocijeniti sve veću važnost internetskih platformi (pretraživači, društveni mediji, trgovine aplikacijama itd.) za uspješno gospodarstvo zasnovano na internetu. To uključuje ispitivanje načina na koje se većom transparentnošću može povećati povjerenje u internetske usluge, kako te usluge uključiti u internetske vrijednosne lance te kako olakšati brzo uklanjanje nezakonitog sadržaja.

Uporaba internetskih usluga danas je razlog zabrinutosti 72 % korisnika interneta u Europi, koji smatraju da se na internetu zahtijeva otkrivanje prevelikog broja osobnih podataka. Brzo donošenje Uredbe o zaštiti podataka ključ je za jačanje povjerenja.

3. Stvaranje europskog digitalnoga gospodarstva i društva s dugoročnim potencijalom rasta

Industrija je najvažniji stup europskoga gospodarstva: proizvođački sektor EU-a broji 2 milijuna trgovačkih društava i 33 milijuna radnih mjesta. Komisija želi pomoći svim industrijskim sektorima pri uvođenju nove tehnologije i prelasku na pametan industrijski sustav (tzv. „industrija 4.0”).

Norme: za konkurentnost Europe ključno je osigurati interoperabilnost novih tehnologija, zbog čega je potrebno ubrzati izradu normi.

Komisija želi i da industrija i društvo na najbolji način iskoriste podatkovno gospodarstvo. Velike količine podataka nastaju u svakoj sekundi, a stvaraju ih i ljudi i strojevi, primjerice senzori kojima se prikupljaju podaci o klimi, satelitske snimke, digitalne fotografije i videozapisi, evidencije o kupnji ili signali GPS. Velike količine podataka zlatni su rudnik, ali i izvor važnih izazova, od onih koji se odnose na vlasništvo do onih u području zaštite podataka i normi. Te je izazove potrebno riješiti želimo li osloboditi potencijal tog zlatnog rudnika.

Isto vrijedi i za računalstvo u oblaku, čija je uporaba u brzom porastu: predviđa se da će udio digitalnih podataka pohranjenih u oblaku koji je 2013. iznosio 20 % u 2020. porasti na 40 %. Iako zajedničke mreže i resursi mogu pridonijeti jačanju gospodarstva, potreban je odgovarajući okvir kojim bi se omogućio njihov razvoj i šira uporaba od strane građana, poduzeća, organizacija i javnih službi diljem Europe.

Europljani bi trebali u potpunosti iskoristiti i interoperabilne e-usluge, od e-vlade do e-zdravlja, te razviti svoje digitalne vještine kako bi iskoristili mogućnosti interneta i povećavali vlastite izglede za zapošljavanje.

Izvor: ec.europa.eu