Aktualno

INTERVJU s ravnateljicom APPRRR-a, gđom. Matildom Copić
  • Objavljeno:
  • 16.08.2017.

slika_ravnateljica Matilda Copić1Kako bi saznali više o radu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koje su najbitnije aktivnosti za razvoj hrvatske poljoprivrede i kakva budućnost ju očekuje, može li se utjecati na ostanak mladih iz ruralnih krajeva RH i revitalizaciju ruralnih sredina, postavili smo pitanja gđi. Matildi Copić, ravnateljici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Možete li ukratko predstaviti Vašu dosadašnju karijeru s obzirom na dugogodišnje iskustvo u radu na području EU fondova?

Svoju karijeru započela sam početkom 2008.g. u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) i to na poslovima financijskog upravljanja projektima EU. Zatim sam prešla u Agenciju za regionalni razvoj Republike Hrvatske gdje sam provela više od sedam godina. Agencija za regionalni razvoj je 2010.g. akreditirana od strane Europske komisije kao ugovorno i provedbeno tijelo za programe prekogranične suradnje sa zemljama nečlanicama EU te za dva transnacionalna programa: Jugoistočna Europa i Mediteran. Agencija za regionalni razvoj je kasnije preuzela ulogu i kontrolnog tijela za programe prekogranične suradnje sa zemljama članicama EU.

Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole za provedbu programa kojima se podržava cilj „Europska teritorijalna suradnja“ u financijskom razdoblju 2014.-2020., Agencija za regionalni razvoj imenovana je Upravljačkim i kontrolnim tijelom za dva programa s državama nečlanicama EU, te kontrolnim tijelom za čak devet programa prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje. U Agenciji za regionalni razvoj prolazim čitav niz odgovornosti i zaduženja, hijerarhijski i operativno, od „najnižih do najviših“ (od savjetnice u Odjelu za financije i računovodstvo, voditeljice Službe za financije i računovodstvo (vezano uz programe i projekte EU), voditeljice Zajedničkog tajništva programa suradnje (tijelo odgovorno za cjelokupno upravljanje i provedbu programa EU u oba dvije zemlje sudionice programa suradnje) pa do v.d. ravnateljice Agencije za regionalni razvoj).

Tijekom svog rada kontinuirano se školujem te stječem certifikat predavača u okviru „FMC EU“ programa (programa financijskog upravljanja i kontrole programa i projekata EU), a kasnije upisujem poslijediplomski specijalistički studij iz područja europskih javnih politika, europskih fondova i programa EU na Fakultetu političkih znanosti gdje s pohvalama stječem akademski naziv sveučilišne specijalistice za upravljanje projektima, fondovima i programima Europske unije.

Kako Vas je rad u Agenciji za regionalni razvoj pripremio za rad u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju? Može li se povući paralela u načinu funkcioniranja agencija?

Rad u Agenciji za regionalni razvoj nadasve je dinamičan, zahtijeva dobro poznavanje EU politika, zakonodavstva EU i zakonodavstva zemalja koje sudjeluju u programima suradnje, upravljanja programima i projektima EU, dobre komunikacijske, diplomatske, ali i brojne druge vještine te je orijentiran na razvoj pograničnih područja Republike Hrvatske, uspostavu i unapređenje suradnje sa susjednim zemljama i zemljama na jugoistoku Europe. Svoje stečeno znanje i iskustvo svakodnevno primjenjujem u upravljanju Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je što se broja ljudi tiče veća organizacija, ali se temelji na vrlo sličnom hijerarhijskom i organizacijskom ustroju kakav ima Agencija za regionalni razvoj i druga modernija tijela javne uprave. Postoje velike sličnosti između ta dva sustava s obzirom da su oba proizašla iz akreditacijskih kriterija Europske komisije. Naravno, uvijek ima prostora za unapređenje, dobrom (re)organizacijom poslova i poslovnih procesa, a sve kako bi se smanjilo vrijeme za obradu natječaja, vrijeme potrebno za odobrenje zahtjeva za isplatu, za izvršenje isplata, što je u interesu i Agencije, a i naših korisnika. Potrebno je dodatno unaprijediti suradnju s našim korisnicima i ojačati međusobno povjerenje (u oba smjera) jer svi mi – Agencija, a i cjelokupan sustav smo uspješni onoliko koliko su učinkoviti i uspješni naši korisnici, njihovi projekti.

Smatram da me je zahtjevan, dinamičan, predan i odgovoran rad u Agenciji za regionalni razvoj svakako pripremio na izazove ovog položaja, u još većoj, složenijoj i kompleksnijoj organizaciji, a koje sam s radošću prihvatila. Osnovna razlika između dviju agencija proizlazi iz fondova koji su u njihovoj nadležnosti. Agencija za plaćanja provodi Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku ribarstvenu politiku dok Agencija za regionalni razvoj sudjeluje u provedbi kohezijske politike EU i regionalne politike RH. Ove dvije agencije imaju brojne sličnosti s obzirom da su fondovima s kojima upravljaju usmjereni na ruralna i manje razvijena područja Republike Hrvatske. Poslovi i projekti oba dvije ove agencije doprinose regionalnom razvoju svih naših krajeva, posebice manje razvijenih, a naša ruralna područja čine kvalitetnijima te samim time i dostupnijima za život.

Također, s ciljem provođenja programa i politike regionalnog razvoja Agencija za regionalni razvoj surađuje s regionalnim koordinatorima – županijskim razvojnim agencijama dok je u provedbi Programa ruralnog razvoja od iznimne važnosti suradnja s Lokalnim akcijskim grupama. Upravo na unapređenju te suradnje intenzivno radimo u zadnjih nekoliko mjeseci.

Što Vam predstavlja najveći izazov u obnašanju dužnosti ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju?

Godišnje se preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplati oko 5 milijardi kuna iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Republike Hrvatske. Učinkovito upravljanje programima EU, ali i svim poslovima u nadležnosti Agencije kao i točna i pravovremena isplata sredstva, a sve na zadovoljstvo svih naših korisnika – poljoprivrednika, predstavljaju svakodnevan izazov u obnašanju dužnosti ravnateljice. Poslovi u nadležnosti povlače za sobom značajnu odgovornost koje sam itekako svjesna zahvaljujući upravo svom obrazovanju i dosadašnjem radnom iskustvu. Osim toga, izazov mi predstavlja i upravljanje sustavom od preko 700 radnika. Smatram da je upravljanje ljudskim potencijalima, ne samo najznačajnija poslovna funkcija, nego i specifična filozofija i pristup upravljanju koje ljude smatra najvažnijim potencijalom – resursom te ključnom strategijskom i konkurentskom prednošću svih, a osobito velikih sustava. Ključ uspjeha i ostvarenja svih naših ciljeva su ljudi, stoga značajan dio svog rada upravo posvećujem ljudima – svojim kolegama.

Koji su najčešći razlozi kašnjenja poziva za mjere Programa ruralnog razvoja?

Od početka 2017. bilo je izuzetno malo odgoda natječaja. U velikom broju slučajeva riječ je o kratkim odgodama koje ni na koji način nisu ugrozile uspješno provođenje Programa ruralnog razvoja. Najčešći razlog odgode natječaja leži u potrebi za izmjenom sustava obrade i bodovanja projekata, obzirom da se prethodni sustav pokazao manjkavim. Takve izmjene u pravilu zahtijevaju dublje zahvate u postojeće pravilnike i natječaje te prilagodbu sustava provedbe.

Što smo napravili? Pri kraju smo obrade natječaja koji su objavljeni prethodnih godina (a takvih je bilo više od 15). U međuvremenu smo: izmijenili sustav obrade, pojednostavnili procedure, skratili obradu zahtjeva za potporu na 120 dana, razgraničili uvjete prihvatljivosti korisnika, troškova i projekta, definirali uvjete za isključenje korisnika, uveli jasne pokazatelje provedbe projekta, kriterije odabira projekata. Trenutno je otvoreno 8 natječaja vrijednih 930 milijuna kuna (30 milijuna za mjeru 3 te 900 milijuna za mjeru 4), a u obradi su prijave (njih oko 9.000) iz zatvorenih natječaja vrijednih nešto više od 2 milijarde kuna. Održali smo brojne radionice za naše korisnike.

Promjena s ciljem pojednostavljenja, jasnog, transparentnog i kvalitetnog odabira i provedbe projekata će još sigurno biti. Mi želimo biti još uspješniji te vodimo računa i o što boljoj disperziji sredstava na što širi krug korisnika. Sve bi to, uz plan objave natječaja za ovu godinu, trebalo rezultirati značajno boljim iskorištenjem na kraju godine.

Možete li se osvrnuti na iskorištenost ili neiskorištenost mogućnosti koje su pružene RH u financijskom razdoblju 2014.-2020.?

Mislim da je primjereno od mene komentirati Program ruralnog razvoja (2014. – 2020.), obzirom na nadležnosti Agencije na čijem sam čelu. Do sada smo raspisali ukupno 45 natječaja iz Programa ruralnog razvoja, koji se nalaze u različitim fazama obrade.

Od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela, ukupno 1.11 milijardi eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje, što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava za sedmogodišnje razdoblje.

Korisnicima Programa ruralnog razvoja koji su uspješno pripremili svoje projekte izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od  625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%).

Od ukupno dodijeljenih sredstava do sada je isplaćeno 347,4 milijuna eura ili, više od polovice dodijeljenog iznosa (55,5%). Isplaćena sredstva ne prate dodijeljena sredstva jednakim tempom, obzirom da se isplaćuju nakon što korisnici završe svoju investiciju (osim avansnog dijela potpore u nekim mjerama).

Koje su najbitnije aktivnosti za razvoj poljoprivrede Republike Hrvatske i kakva je budućnost hrvatske poljoprivrede?

Budućnost hrvatske poljoprivrede je pozitivna. No ništa se ne postiže „preko noći“ već jasnim dugoročnim ciljevima, dobrim strateškim odlukama i kvalitetnim planiranjem. Za to nam je potrebna jasna vizija, dugoročni ciljevi koji su doneseni zajednički sa svim uključenim stranama pri čemu definitivno treba uključiti one koji od poljoprivrede žive – poljoprivrednike. Uz takav pristup i usmjeravanje europskih sredstava na kvalitetne projekte, ne bojim se za budućnost hrvatske poljoprivrede.

Možete li se osvrnuti i komentirati Operativni program za pomorstvo i ribarstvo te pozive najavljene za 2017. g. od kojih je samo manji broj otvoren

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je provedbeno tijelo i to samo za dio specijaliziranih aktivnosti koje se odnose na kontrolu ekonomske i financijske održivosti projekta prikazane u poslovnom planu, odnosno kontrolu razumnosti troškova i postupke provedbe nabave. Upravljanje Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo, kao i dobar dio administrativnih kontrola koje se odnose na prihvatljivost korisnika i projekata u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede (nadležne Uprave ribarstva).

Početkom godine izrađen je inicijalni plan raspisivanja natječaja unutar Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo koji se revidirao u stalnom kontaktu sa korisnicima iz sektora ribarstva.

Kako potaknuti ribare i ostale dionike koji imaju mogućnosti sufinanciranja putem mjera OP za pomorstvo i ribarstvo na pisanje i provedbu projekata?

Jedan od načina je svakako edukacija potencijalnih korisnika, na kojoj treba raditi i potencirati ju, što su Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja prepoznali.

U edukaciji ribara, uzgajivača, prerađivača i ostalih potencijalnih korisnika, Agencija za plaćanja aktivno sudjeluje u suradnji s kolegama iz Ministarstva poljoprivrede (Uprave ribarstva). Tijekom edukacija svim zainteresiranima detaljno se prezentira: kako pripremiti dokumentaciju i podnijeti zahtjev za potporu, ispravno pripremiti poslovni plan i provesti postupke nabave. Vjerujemo da će nakon sudjelovanja na takvim radionicama naši ribari i ostali potencijalni korisnici uvidjeti da se radi o zahtjevima koje velika većina njih može ispuniti te se odlučiti na podnošenje zahtjeva potporu, a u konačnici i ostvariti pravo na potporu.

Kako komentirate odlazak mladih iz RH, pogotovo iz ruralnih krajeva? Na koji način se može utjecati na njihov ostanak i revitalizaciju ruralnih sredina?

Odlazak mladih iz RH, a pogotovo iz ruralnih krajeva me i žalosti i zabrinjava. I sama vrlo dobro znam prednosti i nedostatke života na selu. Smatram da je potrebno nastaviti ono što upravo i radimo. Dakle, prilagoditi zakone i pravilnike i njihove odredbe učiniti razumljivijima, kako bi što veći broj mladih poljoprivrednika mogao prepoznati, a potom i koristiti velik broj potpora koje su im na raspolaganju. Naravno, sve u okvirima Zajedničke poljoprivredne politike EU koju koristimo i provodimo. Na taj način dobit ćemo poljoprivredna gospodarstva na kojima će svi članovi moći kvalitetnije živjeti od svog napornog rada, ali i modernije i suvremenije ruralne krajeve s kojih mlade generacije neće odlaziti i koji će se revitalizirati.