Aktualno

INTERVJU s ravnateljem HZZ-a, g. Antom Lončarom
  • Objavljeno:
  • 18.10.2017.

Kako bi saznali više o radu i aktivnostima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, njihovim ciljevima i planovi u budućnosti, kao i prijedlozima ključnih aktivnosti za poboljšanje situacije mladih u RH, postavili smo pitanja g. Anti Lončaru, ravnatelju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Ante Lončar

Možete li ukratko opisati koje je sve aktivnosti provodio Hrvatski zavod za zapošljavanje, od samog početka uključivanja u projekte i programe EU, pa sve do danas?

Hrvatski zavod za zapošljavanje sredstva iz EU fondova koristi već dugi niz godina, od CARDS programa (CARDS 2001, CARDS 2002, CARDS 2003, CARDS 2004), PHARE programa (PHARE 2005), programa prekogranične suradnje (SVILMA, DILMA, TRILMA, INTERREG), preko Programa Unije – PROGRESS-a, FP7- Sedmog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (Seventh Framework Programme for Research and Technological Development), Programa za cjeloživotno učenje (ERASMUS, Leonardo da Vinci), sve do Instrumenta predpristupne pomoći – IPA (IPA I, IPA II, IPA IV komponente mini ESF) i Europskog strukturnog fonda ESF-a. HZZ je koristio i druge izvore financiranja svojih projekata od međunarodnih organizacija, poput Svjetske banke, Mađunarodne organizacije za migraciju – IOM, UNDP-a, ali i donacija poput USAID, CARITAS, te sredstava jedinica lokalne i regionalne samouprave.

U procesu programiranja EU sredstava HZZ je kroz Odjel za provođenje projekata Središnjeg ureda sudjelovao u izradi Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007-2013 (financiranje iz IPA IV komponente) te Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 (financiranje iz ESF-a). Unutar HZZ-a, Odjel za provođenje projekata Središnjeg ureda priprema projektnu dokumentaciju za HZZ kao korisnika Izravnih dodjela sredstava. Regionalni i područni uredi su prihvatljivi korisnici u okviru pojedinih otvorenih poziva (darovnica) te samostalno prijavljuju projekte.

Do sada je HZZ na nacionalnoj razini proveo preko 50 projekata vrijednosti preko 560 mil. kn. (preko 77 mil. EUR), te 77 projekata gdje su područni odnosno regionalni uredi bili nositelji projekata u vrijednosti preko 23 mil. kn. Područni odnosno regionalni uredi sudjelovali su u preko 400 projekata kao partneri u provedbi na lokalnoj razini.

Odjel za provođenje projekata HZZ-a na nacionalnoj razini trenutno provodi 8 projekata u vrijednosti od preko 1,47 milijardi kuna (194 mil. EUR) koji se mahom odnose na provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja i standarde zanimanja. Trenutno HZZ u pripremi ima nekoliko projekata u vrijednosti od 2,6 milijardi kn (342 mil. EUR).

U svim programima HZZ je bio isključivo korisnik sredstava, pripremao je projekte koji su se financirali iz različitih izvora, osim u slučaju IPA IV komponente i ESF fondova. U tim fondovima HZZ ima dvostruku ulogu: ulogu korisnika sredstava kroz središnji i područne odnosno regionalne urede, te ulogu operativnog tijela kroz institucionalni okvir za korištenje strukturnih instrumenata EU u RH kao dio operativne strukture za upravljanje predpristupnim i strukturnim fondovima kroz Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije.

Temeljem Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj te Uredbe o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj, Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u okviru Operativne strukture za provedbu Europskog socijalnog fonda obnaša ulogu Posredničkog tijela razine 2 (PT2) nadležnog za provedbu prioriteta 1, mjera 2.1 i 2.3 u okviru prioriteta 2, prioriteta 4 te mjere 5.1 u sklopu prioriteta 5 Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ za navedene alokacije.

Za financijsko razdoblje 2014.–2020., uloge tijela definirane su Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. te Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje u rast i radna mjesta“. Dakle, Ured za financiranje i ugovaranje projekata EU kao PT2 sudjeluje u provedbi Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ unutar prioritetnih osi 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 4. Dobro upravljanje i 5. Tehnička pomoć.

Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije u svojim aktivnostima, između ostalog, sudjeluje u pripremi natječajne dokumentacije i izboru projekata, zaključuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnikom, surađuje s korisnikom i savjetuje ga, provjerava izvršenje ugovornih obveza korisnika i nadzire napredak projekta, ispituje sumnje na nepravilnosti i odlučuje o prihvatljivosti troškova tijekom provedbe.

U provedbi Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije je ugovorio i pratio provedbu 504 ugovora, od kojih je 314 ugovoreno u eurima ukupne vrijednosti 63.197.373,10 eura, dok je njih 190 ugovoreno u kunama ukupne vrijednosti 374.836.782,20 kuna.

U provedbi Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije je dosad ugovorio 124 ugovora ukupne vrijednosti 1.979.975.675,89 kuna.

Koji su Vam ciljevi i planovi za budućnost?

Hrvatski zavod za zapošljavanje planira nastaviti doprinositi razvoju ljudskih potencijala u Hrvatskoj sudjelovanjem u provedbi Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ u sklopu Europskog socijalnog fonda, ali i drugih izvora financiranja s ciljem povećanja zapošljavanja, jačanja socijalne kohezije i socijalnog dijaloga, kao i doprinijeti većoj apsorpciji sredstava Europske unije na području Republike Hrvatske, razvijati lokalna partnerstva za zapošljavanje kroz kvalitetnu suradnju s lokalnim dionicima u poticanju aktivnih politika tržišta rada i rješavanja pitanja nesklada između ponude i potražnje na tržištu rada, kvalitetno surađivati s korisnicima bespovratnih sredstava i učinkovito nadzirati izvršenja ugovornih obveza.

HZZ je partner mnogim korisnicima Europskog socijalnog fonda. Koja je najčešće njegova uloga kao partnera?

Raznolike su aktivnosti projekata koji se financiraju iz ESF-a. Na lokalnoj razini područni i regionalni uredi HZZ-a su partneri u provedbi brojnih projekata. Sudjelovali su u provedbi kao nositelji projekata u 425 projekata. Područni i regionalni uredi HZZ-a su partneri mnogim institucijama javnog i civilnog sektora u provedbi projekata i najčešće sudjeluju u aktivnostima priprema projekata ali i u provedbi projekata. Najčešće aktivnosti u provedbi projekata na lokalnoj razini kolege iz područnih i regionalnih ureda obavljaju kroz aktivnosti vezane uz analize tržišta rada, pripreme razvojnih strategija i dokumenata, odabir sudionika aktivnosti projekata, pripremu i izvedbu radionica i slične aktivnosti pripreme i provedbe projekata. Uglavnom se provedba projekata vrši na principima lokalnih partnerstva za zapošljavanje, a radi se o projektima koji se odnose na zapošljavanje, socijalnu uključenost i obrazovanje za tržište rada.

Koja županija ima najintenzivniju suradnju po pitanju korisnika EU sredstava te područnih i regionalnih ureda HZZ-a

Svi regionalni i područni uredi sudjeluju u korištenju EU sredstava. No, tijekom dosadašnje provedbe ugovora sufinanciranih iz bespovratnih sredstava Europske unije, u istima su najčešće sudjelovali područni i regionalni uredi iz Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije.

Uzimajući u obzir Vaše dosadašnje iskustvo, što bi ste izdvojili kao prednosti i mogućnosti EU fondova? Što predlažete da treba promijeniti kako bi sustav bolje funkcionirao?

Prednosti EU fondova leže u mogućnostima financiranja raznih projekata koji mogu služiti kao pilot projekti. Kroz provedbu pilot projekata mogu se kreirati nove usluge korisnicima, novi kanali pružanja tih usluga, testirati provedba prije pune implementacije u sustav.

Kako bi cijeli sustav bolje funkcionirao potrebno je bolje povezati dionike u cijelom procesu i poboljšati njihovu komunikaciju.

Koliko su „popularne“ nove Mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ-a? Koliko korisnika je uključeno u svaku Mjeru u ovoj godini?

U mjere aktivne politike zapošljavanja u prvih 9 mjeseci 2017. godine novouključeno je 19.150 korisnika, od čega najviše u najpopularniju mjeru – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja nezaposlenim mladim osobama omogućuje stjecanje radnog iskustva ili uvjeta za polaganje stručnog ispita dok poslodavcima daje priliku da mladu osobu oblikuju u radnika po mjeri svoje tvrtke.

Tako je u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u navedenom razdoblju novouključeno 6.219 korisnika, zatim u javni rad 5.824 korisnika u potpore za zapošljavanje 3.626 korisnika, u potpore za samozapošljavanje 2.320 korisnika, u mjeru stalni sezonac 864 korisnika, u osposobljavanje na radnom mjestu 133 korisnika, u obrazovanje nezapolsenih 87 korisnika, u potpore za usavršavanje 48 korisnika te u potpore za očuvanje radnih mjesta 29 korisnika.

Pregled broja novouključenih osoba u Mjere aktivne politike zapošljavanja od 1.1-30.9.2017.g.
– Potpore za zapošljavanje: 3.626
– Potpore za usavršavanje: 48
– Potpore za samozapošljavanje: 2.320
– Obrazovanje nezaposleni: 87
– Osposobljavanje na radnom mjestu: 133
– Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa: 6.219
– Javni radovi: 5.824
– Potpore za očuvanje radnih mjesta: 29
– Stalni sezonac: 864
SVEUKUPNO: 19.150
Izvor: HZZ

Ključni problem mladih osoba u RH je veliki stupanj nezaposlenosti. Koje ključne aktivnosti predlažete za poboljšanje situacije mladih u RH? Što smatrate da trebaju biti ključne aktivnosti za sprječavanje odlaska mladih ljudi iz RH?

Trend iseljavanja mladih Hrvatsku prati već cijeli niz godina. Pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju posebno se promoviralo pravo slobode kretanja radnika odnosno zapošljavanja, mogućnost školovanja i obrazovanja kao jedno od najvažnijih prava koje će moći ostvariti hrvatski građani kao državljani Europske unije. Mjere koje mogu zaustaviti odlazak pa tako i omogućiti povratak u domovinu uključuju reformu obrazovnog sustava koja bi omogućavala korištenje stečenih znanja i vještina nakon školovanja, poboljšavanje radnih uvjeta, adekvatne uvjete za istraživački rad, stvaranje uvjeta za povećanje plaća i dr. Mjerama aktivne politike zapošljavanja pružili smo mladima veće mogućnosti zapošljavanja, a ujedno im je omogućeno ostvarivanje svog poduzetničkog potencijala putem mjera samozapošljavanja. Samo za ovu godinu u tu svrhu Vlada je izdvojila rekordnih 1.5 milijarde kuna.

Ujedno, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je osnovalo Radnu skupinu za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja koja je početkom rujna započela s radom. Članovi radne skupine su predstavnici nadležnih ministarstava, socijalnih partnera i komorskih udruženja. Zadaće Radne skupine su analiziranje uspješnosti provedbe mjera, predlaganje unaprjeđenja mjera, kao i izrada novog strateškog dokumenta. Uvjereni smo kako ćemo uz suradnju sa svim dionicima unaprijediti politiku tržišta rada s posebnim naglaskom na naše mlade.

Od brojnih aktivnosti koje Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi, izdvojio bih također Centre za savjetovanje i informiranje o karijeri koji djeluju u 12 gradova na 13 lokacija u: Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu (na dvije lokacije) te pruža besplatne usluge krajnjim korisnicima od kojih su većina mladi.

CISOK savjetnici nude informacije i savjete, usluge individualnog informiranja i individualnog savjetovanja, stručno vođene aktivnosti grupnog informiranja, grupnog savjetovanja/radionica, okruglog stola, predavanja, prezentacije i seminara, a korisnici ovih centara nisu samo nezaposlene osobe nego i učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, zaposlene osobe koje razmišljaju o promjeni posla ili karijere i svi ostali zainteresirani za razvoj karijere, a ponajviše mlade osobe. Stoga ne čudi činjenica da je CISOK prepoznat i od strane Europske komisije i relevantnih EU organizacija kao jedan od najboljih primjera dobre prakse, u prilog čemu govori i postotak zadovoljnih korisnika, čak  95,6%.