Aktualno

INTERVJU s ravnateljem ARPA-e, g. Nevenom Šprlje
  • Objavljeno:
  • 19.07.2017.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ulogu Tijela za reviziju u Republici Hrvatskoj ima Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije. ARPA je osnovana kao javna ustanova, a djelatnost su joj revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. ARPA izrađuje i dostavlja godišnja revizijska (kontrolna) izvješća te revizijska mišljenja službama Europske komisije pri čemu izvještava o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u Republici Hrvatskoj, te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i izvršenih transakcija. Time je ARPA kao hrvatsko Tijelo za reviziju izravno odgovorna upravo Europskoj komisiji, istovremeno štiteći financijske interese Republike Hrvatske i Europske Unije.

Kako bi saznali kako funkcioniraju ESI fondovi s pogleda revizora, koliko su česte financijske korekcije, u kojem području se najčešće pojavljuju i jesu li financijski pokazatelji ESI instrumenata dostupni i transparenti, postavili smo pitanja g. Nevenu Šprlje, ravnatelju Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

Temeljem iskustva u provođenju revizije Europskih strukturnih i investicijskih fondova, možete li nam predstaviti sliku o funkcioniranju ESI fondova u Republici Hrvatskoj s pogleda revizora?

Priča ESI fondova započinje tako da Europska komisija odobrava pojedini Operativni program kao ključni dokument za provedbu svakog ESI fonda u Republici Hrvatskoj. Operativni program izrađen je u suradnji tijela državne uprave, predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i civilnog društva. Cjelokupni proces koordinira nadležno ministarstvo. Svaki OP ima svoj cilj i prioritete putem kojih se provodi kohezijska politika EU, a za provedbu svakog OP-a uspostavlja se struktura tijela i funkcija nadležnih i zaduženih za provođenje programa na nacionalnoj razini. Takav institucionalni okvir nastaje usvajanjem raznih zakona i uredbi koje usvaja Vlada RH, a postupci i načela postupanja pojedinog tijela opisuju se u pojedinim priručnicima i smjernicama svakog tijela u sustavu.

Revizor treba i mora poznavati sustav kao cjelinu, imajući tako širu sliku o funkcioniranju sustava, i pojedinačne projekte koje revidira, poznajući tako detaljne aktivnosti pojedinačnog korisnika EU sredstava, sukladno revizijskoj metodologiji i uzimajući u obzir međunarodne revizijske standarde.

Možete li izdvojiti fondove koje prati ispravnost i učinkovitost te suprotno, one koji odstupaju od navedenih pozitivnih imenica?

Teško je izdvojiti fondove koje prati ispravnost i učinkovitost te suprotno. Zapravo, ne postoji EU fond koji je „savršen“ tj., iskorišten 100% te bez nepravilnosti i korekcija. Tko radi, taj i griješi. To je sasvim normalna pojava, koja se javlja u okviru svih fondova i u svim državama članicama. Bitno je da su te greške i korekcije u okviru prihvatljivog (do 2% deklariranih izdataka), te da ne utječu na izdavanje pozitivnog revizorskog mišljenja.

S obzirom na suradnju i podnošenje godišnjih kontrolnih izvješća Komisiji, možete li ukratko predstaviti mišljenje Komisije o funkcioniranju i provedbi ESIF sustava u RH?

Europska komisija ima dva načina na koji „stvara“ mišljenje o funkcioniranju i provedbi ESI fondova. Prvi je putem izvješća zemlje članice (uključujući izvješća i mišljenja Tijela za reviziju), a drugi je putem revizijskih misija službi EK. Na temelju ta dva načina EK dobije sliku o funkcioniranju i provedbi ESI fondova.

Mišljenje EK u pravilu se poklapa s mišljenjem Tijela za reviziju, no naravno ponekad ima slučajeva kada EK drugačije gleda na neke stvari, tako da se zna desiti da se ne slažemo u mišljenju. No, srećom, to su rijetki slučajevi.

Jesu li česti slučajevi zatvaranja natječaja zbog nepravilnosti i nezakonitosti?

Ne bih rekao. Ukoliko i bude određenih nepravilnosti i nezakonitosti, one se otkriju u kasnijim fazama, tj. kada je natječaj već završen.

Koliko su česte financijske korekcije korisnika EU sredstava? U kojem području se najčešće pojavljuju?

Potpisivanjem Ugovora o provedbi projekta korisnici se obvezuju na provođenje projekta na ispravan način, poštujući sva pravila i odredbe Ugovora. Međutim, nerijetko se dogode razni propusti, nepravilnosti ili pogreške pa nadležna tijela (koja imaju ulogu kontrole ili mi kao revizori) postupaju u skladu sa zadanim smjernicama za upravljanje nepravilnostima, u skladu s čim se potom donose i odluke o korekcijama koje se zapravo često pojavljuju i koje nam nekako pokazuju da svi skupa još ili učimo ili smo prezatrpani zadacima da se pogreške jednostavno moraju dogoditi ili da postoje neke nedorečenosti u propisima na temelju kojih se provode programi i projekti. Kod korekcija je matematika vrlo jasna i propisana, a sam sustav utvrđivanja korekcija i svjesnost njihovih pojavljivanja već su „uhodani“ u provedbi EU fondova u RH.

Temeljem dosadašnjeg iskustva u Republici Hrvatskoj (slično je i u drugim zemljama članicama) najčešća područja u kojima se javljaju nalazi/korekcije su:
- Povreda pravila vezanih uz javnu nabavu,
- Aktivnosti nisu provedene u skladu s propisima, pravilima, uvjetima ugovora,
- Proizvod, usluga, projekt i/ili aktivnost su neprihvatljivi,
- Nedostatak dokumentacije i/ili nepružanje iste, te
- Nepoštivanje rokova.

S obzirom da ARPA provodi postupak usklađenosti operativnih programa s propisima EU, možete li ocijeniti njihovu usklađenost?

Za financijsko razdoblje 2014-2020 ARPA je provela ili provodi revizije usklađenosti (tzv. designacije) za osam operativnih programa. Kroz ovu vrstu revizije provjerava se usklađenost sustava s regulativom. Drugim riječima provjerava se je li sustav zamišljen u skladu s postojećom regulativom, odnosno ne provjerava se funkcioniranje samog sustava već samo njegov dizajn. Do sada obavljene revizije usklađenosti rezultirale su izdavanjem pozitivnog mišljenja, što znači da su uspostavljeni sustavi usklađeni s propisima EU.

Kakvi su postupci kada otkrijete nepravilnosti?

Ta tema nekako nije omiljena u svijetu EU fondova, ali je poznavanje pravila igre u ovom području veoma važno i potrebna je ponekad i žurna reakcija kad je riječ o sprečavanju ili utvrđivanju nepravilnosti. Svi zaposlenici tijela uključenih u sustave upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata i ESI fondova na svim razinama radnih mjesta, odgovorni su sudjelovati u otkrivanju i upozoravanju na nepravilnosti na koje se sumnja. Prema važećem zakonodavstvu, sve institucije u okviru sustava upravljanja i kontrole obvezne su obraćati pažnju na elemente nepravilnosti kod provođenja svojih redovnih aktivnosti. U slučaju otkrivanja sumnje na nepravilnosti obvezni su obavijestiti posredničko tijelo (tijelo izravno uključeno u provedbu programa/projekta koje je ujedno najbliže i samom korisniku) bilo kojim kanalom komunikacije (npr. poštom, faksom, elektronskom poštom, telefonskim pozivom, usmeno itd.). U slučaju prijave putem telefonskog poziva ili usmeno, to tijelo je obvezno sastaviti bilješku o datumu, sadržaju i okolnostima prijave sumnje na nepravilnost.

Slijedom navedenog sve informacije vezane uz sumnje na nepravilnosti koncentriraju se u to tijelo. Institucije moraju osigurati učinkovito prosljeđivanje informacija koje posjeduju nadležnom tijelu, bez obzira na to da li informacija dolazi od treće strane ili iz njihovih nalaza ili svakodnevnih aktivnosti. U slučaju potrebe, o navedenom se može konzultirati i Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija.

Smatrate li da je od pristupanja EU, RH učinkovito koristila sredstva europskih strukturnih i investicijskih instrumenata?

Znate onu – Uvijek može bolje! Da, bili smo svi skupa učinkoviti u prethodnom financijskom razdoblju i tome smo svi stalno težili. Ulagani su znatni napori da se upravo u tom razdoblju dokažemo kao zemlja koja će objeručke i spremno prihvatiti, preuzeti i koristiti sredstva iz nove financijske perspektive 2014.-2020. U tom razdoblju „mogli“ smo si dozvoliti možda i neke manje učinkovite metode i načine upravljanja strukturnim instrumentima, mogli smo još uvijek i učiti i griješiti, a sada bismo same greške i propuste trebali činiti sve manje. Naravno, tko radi, taj i griješi – no, učinkovitost je uistinu cilj i prioritet svih skupa u mreži popularno nazvanog sustava upravljanja i kontrola EU fondovima. Kao revizori, u svom poslu često ukazujemo baš na „tri E“ – effectiveness (učinkovitost), efficiency (djelotvornost) i economy (ekonomičnost) pa institucije redovno dobiju podsjetnik na samu učinkovitost i kroz naša revizorska izvješća ili izvješća EK revizora.

Je li broj zaposlenika uključenih u procese vezane uz povlačenje sredstava EU fondova dostatan te imaju li zaposlenici odgovarajuću izobrazbu?

Na ovo je pitanje malo teže odgovoriti s DA ili NE. Najbolje je reći da se stalno i neumorno radi na izobrazbi postojećih kapaciteta, ali i na povećanju broja zaposlenih općenito. Naime, možemo reći srećom za Republiku Hrvatsku, financijska omotnica veoma je izdašna za razdoblje 2014.-2020., što znači da su nam ogromna sredstva na raspolaganju za provedbu raznih projekata iz svih mogućih sektora – jednom riječju može se sufinancirati skoro sve „od igle do lokomotive“. Radna opterećenost za cijeli sustav povećava se iz godine u godinu, prvenstveno poradi značajnog povećanja broja fondova, povećanja dodijeljenih sredstava te znatnog povećanja broja operacija (projekata, ugovora, plaćanja) u usporedbi s IPA programom, te s financijskim razdobljem 2007. – 2013.

Iz tog razloga, najvažnije je i uistinu stavljam naglasak na to pa mogu reći i neophodno je osigurati kvalificirani i dostatan kadar za funkcioniranje ESI fondova u Hrvatskoj, u svakom smislu. Zaposlenici se susreću s brojnim i raznovrsnim radnim izazovima i često je radna opterećenost tolika da projekt „pati“ zbog nedostatka vremena ili zaposlenika u pojedinoj instituciji. Stoga, u tom smislu i s posebnim naglaskom, na svim se horizontalnim i ciljanim konferencijama, a pogotovo kroz revizijska izvješća (kako ARPA-e, tako i EK) posebno ističe važnost osiguranja dostatnih kapaciteta i razine potrebnih znanja. Ljudi su nam osnovna pokretačka snaga – bilo da su to savjetnici, kontrolori, administratori projekata, revizori, i svi ostali nositelji raznih aktivnosti u vrtlogu ESI fondova koji nam zapravo iznimno pomažu i kad je riječ o rasterećenju nacionalnog proračuna.

Jesu li financijski pokazatelji europskih strukturnih i investicijskih instrumenata za trenutno razdoblje dostupni i transparentni?

Rekao bih da jesu, mada ćemo s većom sigurnošću o tome moći govoriti u vremenu koje je ispred nas, tj. kada provedemo veći broj revizija operacija.

Razni pokazatelji, uključujući i financijske, definirani su već na razini operativnog programa. Pokazatelji zadani OP-om su obavezni u odnosu na Investicijski prioritet/specifični cilj na koji se odnose. PT-ovi su dužni prikupljati sve navedene pokazatelje, bez iznimke, te o njima obavještavati UT u obliku i dinamikom koju propisuje UT.

Financijski pokazatelji definirani su OP-om, a njihov detaljan opis izrađuje UT te ih dostavlja PT-ovima nakon pripreme. Sustav financijskih pokazatelja ï ključni koraci provedbe dio su cjelokupne obveze UT-a za praćenje ostvarenja ciljeva okvira uspješnosti te potrebe financijskog praćenja i izvještavanja EK.

Osnovni financijski pokazatelji čine okvir financijskog planiranja, praćenja i izvještavanja te se mogu utvrditi na nekoliko razina s jasno naznačenim ulaznim i izlaznim podacima, u skladu s odredbama Uredbe (EU) 1303/2013.