Aktualno

INTERVJU s državnom tajnicom MRMS-a, Katarinom Ivanković Knežević
  • Objavljeno:
  • 17.05.2017.

Katarina Ivanković Knežević250xU sklopu prakse koju odrađuju na Učilištu EU PROJEKTI, studenti VŠMOD-a postavili su pitanja državnoj tajnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, gospođi Katarini Ivanković Knežević.

Koji je odnos Ministarstva rada i mirovinskog sustava i EU fondova? Zašto objave poziva iz OP Učinkoviti ljudski potencijali kasne? Kako su provedeni projekti utjecali na državu i stanovnike Republike Hrvatske? Postoji li u Hrvatskoj potreba za uvozom radne snage te koje su glavne akcije za sprječavanje odlaska mladih ljudi iz RH? Odgovore na ova i druga pitanja pročitajte u nastavku.

1. Možete li ukratko predstaviti ulogu Ministarstva rada i mirovinskog sustava u kontekstu europskih fondova, instituciju koja je upravljačko tijelo te posredničko tijelo prve razine za većinu specifičnih ciljeva?

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je Upravljačko tijelo za provedbu Europskog socijalnog fonda (ESF), trenutno upravljamo s 1,85 milijardi eura bespovratnih sredstava, od čega se 85% sredstava financira isključivo iz proračuna Europske unije. Ova sredstava su namijenjena za područje cijele Republike Hrvatske i o tome se posebno vodi računa prilikom pripreme natječaja, i to za provedbu projekata koji su usmjereni na poboljšanje života građana, stvaranje novih i boljih radnih mjesta, podizanje kvalitete obrazovanja te osiguravanje socijalno uključivog društva.

Uloga Upravljačkog tijela u korištenju sredstava ESF-a je iznimno važna. Obzirom da je velik krug dionika uključen u pripremu i provedbu specifičnih ciljeva ovog programa te da program pokriva vrlo širok krug područja ulaganja, Upravljačko tijelo je to koje osigurava koordinaciju i usklađivanje rada sustava upravljanja i kontrola, vodeći računa o djelotvornom financijskom planiranju, praćenju i provedbi potrebnih kontrolnih mehanizama, kako bi se osiguralo učinkovito trošenje sredstava.

Što se tiče Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao posredničkog tijela prve razine za veliki broj specifičnih ciljeva Operativnog programa, moram naglasiti kako je ovdje naša uloga malo drugačija, jer osim što upravljamo i planiramo financijska sredstva, definiramo prioritete i pripremamo pozive na dostavu projektnih prijedloga u suradnji s našim resornim tijelima, provodimo natječajne postupke i u konačnici donosimo odluke o financiranju te potpisujemo ugovore. Široka su područja koja na ovaj način pokrivamo, od zapošljavanja i mobilnosti radne snage, aktivnog uključivanja ranjivih skupina na tržištu rada, što pripada i izravno našem resornom području, do ulaganja u društveno poduzetništvo, provođenja aktivnosti za obnovu najmanje razvijenih područja u Republici Hrvatskoj, do jačanja kapaciteta javne uprave i pravosuđa, što pripremamo i provodimo s našim kolegama iz resornih ministarstava i ostalim relevantnim tijelima.

2. Gotovo svi natječaji i datumi objave, predviđeni indikativnim godišnjim planom poziva iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za 2017.g. su do sada kasnili, koji je razlog tome i kako to spriječiti u budućnosti?

Ne bih se složila s činjenicom da su gotovo svi natječaji i datumi objave kasniji u 2017. godini. Za razliku od prethodnih godina, do sada, obzirom da smo u svibnju, nije bilo značajnijih kašnjenja u odnosu na plan. Činjenica jest da nam predstoji još puno posla ove godine. Također je i činjenica da smo svoje ciljeve postavili prilično ambiciozno, što smatram dobrim, jer na taj način uz intenzivan rad dolazimo i do pravih rezultata.

U ovoj godini smo do sada objavili 5 otvorenih poziva za dostavu projektnih prijedloga, vodeći računa o zastupljenosti različitih područja operativnog programa, od lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja, razvoja usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom, pružanje podrške deinstitucionalizaciji i transformaciji domova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom, prevenciji institucionalizacije djece i mladih, te pružanju podrške obrazovanju odraslih polaznika.

Nadalje, treba uzeti u obzir i činjenicu da Godišnji plan ima za cilj informiranje javnosti i omogućavanje pravovremene pripreme projektnih prijedloga za potencijalne prijavitelje, ipak ovdje se radi o planu, koji želimo ostvariti u potpunosti, međutim obzirom da on obuhvaća razdoblje od 12 mjeseci, treba uzeti u obzir da se okolnosti mijenjaju, te dopustiti i određene preinake, ukoliko su naravno one opravdane i svrsishodne.

Također, željela bih napomenuti da je jačanje kapaciteta tijela u sustavu, potencijalnih prijavitelja i samih korisnika ključno kako bismo ubrzali tempo korištenja europskih sredstava u Republici Hrvatskoj.

3. Što mislite o dosadašnjem radu Ministarstva rada i mirovinskog sustava? Gdje vidite područja za poboljšanje?

Ukoliko me pitate za dosadašnji rad Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u proteklih pola godine, smatram kako smo napravili dobar posao. Smanjen je trend nezaposlenosti, imamo 1,4 milijuna zaposlenih. Iz Europskog socijalnog fonda, samo od kraja listopada 2016. godine do sada, smo ugovorili ukupno 341.226.427,57 kuna projekta, objavili smo 8 otvorenih poziva za dostavu projektnih prijedloga u iznosu od 492.714.000,00 kuna, izradili smo novi paket pojednostavljenih mjera aktivne politike zapošljavanja, proveli smo postupak akreditacije odnosno dobili smo dozvolu za rad od Europske komisije za provedbu Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) kojim ćemo osigurati pomoć za one najpotrebitije i najugroženije, pripremili smo izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem se  i radničke i povlaštene mirovine usklađuju na način da se osigura jednak pristup i tretman prema svima.

Naravno, idemo dalje s radom, i svakako očekujem napredak u dijelu korištenja europskih sredstava, u smislu većeg broja projekata koji se provode na terenu, većeg broja korisnika i naravno u konačnici vidljivih rezultata na život građana.

4. Očekujete li da će Republika Hrvatska korištenjem Europskog socijalnog fonda smanjiti stopu nezaposlenosti?

U Hrvatskoj je već i sada stopa nezaposlenih smanjena u odnosu na prethodno razdoblje, po prvi puta nakon 15 godina broj nezaposlenih pao je ispod 200 tisuća. Sa sigurnošću možemo reći da je došlo do zaustavljanja negativnih trendova.

Naravno, očekujemo i daljnje smanjenje nezaposlenosti, stvaranje novih i boljih radnih mjesta, obzirom na količinu sredstava koja će se usmjeriti na podršku zapošljavanju, mobilnost radne snage, obrazovne procese u društvu, socijalno uključivanje ranjivih i marginaliziranih skupina, povećanje zapošljivosti onih najranjivijih u društvu te naravno na jačanje samih institucija koje pružaju javne usluge. Sve to mora u konačnici dovesti do pozitivnih efekata za naše građane pa i za ekonomski razvoj naše domovine.

Primjerice, kroz novih 9 mjera aktivne politike zapošljavanja, samo u 2017. godini predviđeno je ulaganje od 1,5 milijardom kuna u okviru kojih se želi obuhvatiti oko 50.000 osoba kako bi im se pomoglo da pronađu posao ili steknu dodatna znanja, vještine koji će im omogućiti brže zapošljavanje i veću konkurentnost na tržištu rada.

Zaključno, kontinuirano ulaganje u ljudske potencijale u cilju podizanja konkurentnosti radne snage za suočavanje s novim izazovima na tržištu rada je put kojim idemo i koji će donijeti pozitivne rezultate.

 5. Postoji li u Hrvatskoj potreba za uvozom radne snage?

U Hrvatskoj postoji potreba za uvoz radne snage te u tu svrhu Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca. Prilikom utvrđivanja godišnje kvote provodi se niz aktivnosti koje uključuju analizu broja dozvola izdanih strancima po djelatnostima i zanimanjima, analizu broja nezaposlenih osoba u zanimanjima za koje su izdane dozvole, kao i analizu zapošljivosti, odnosno realne mogućnosti da se zaposle osobe takvog zanimanja koja su prijavljene kao nezaposlene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Za 2017. godinu ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 7.026 dozvola. Od toga 5.211 za novo zapošljavanje dok je 1.800 za produženje već izdanih dozvola. Najveći broj dozvola se odnosi na djelatnost brodogradnje (2.320) te graditeljstva (2.080).

6. Što smatrate da trebaju biti glavne akcije za sprječavanje odlaska mladih ljudi iz RH?

Trend iseljavanja mladih Hrvatsku prati već cijeli niz godina. Također, pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju posebno se promoviralo pravo slobode kretanja radnika odnosno zapošljavanja, mogućnost školovanja i obrazovanja kao jedno od najvažnijih prava koje će moći ostvariti hrvatski građani kao državljani Europske unije. Mjere koje mogu zaustaviti odlazak pa tako i omogućiti povratak u domovinu nisu nimalo jednostavne. One uključuju reformu obrazovnog sustava koja bi omogućavala korištenje stečenih znanja i vještina nakon školovanja, poboljšavanje radnih uvjeta, adekvatne uvjete za istraživački rad, povećanje plaća osobama s posebnim profesionalnim sposobnostima i dr.

Naime, posebne intervencije i kroz Europski socijalni fond su usmjerene na mlade osobe i to kroz izgradnju sustava podrške koji će prevenirati ispadanje iz obrazovanja i ulazak u dugotrajnu nezaposlenost, pružanje kvalitetnog obrazovanja usklađenog sa stvarnim potrebama tržišta rada te osiguravanje posebno dizajniranih mjera koje olakšavaju mladima prvi pristup tržištu rada.

Kako sam već spomenula, putem novih 9 mjera aktivne politike zapošljavanja, nastojimo pomoći mladim osobama da pronađu kvalitetna radna mjesta i ostanu u Hrvatskoj. Mjere su usmjerene prvenstveno prema teže zapošljivim skupinama, s posebnim naglaskom na mlade osobe, dugotrajno nezaposlene te osobe s nedovoljnim kvalifikacijama. U tu svrhu samo ove godine smo izdvojili poprilična sredstava, 1,5 milijarde kuna, što je za 300 milijuna kuna više nego prijašnjih godina.

Mjera stručnog osposobljavanja za rad je novim kriterijima posebno usmjerena na mlade osobe do 30 godina starosti te je proširen i obuhvat mjere na osobe sa završenom srednjom školom i to na poslovima koji će im omogućiti stjecanje novih znanja i vještina sukladno njihovoj stečenoj razini obrazovanja. Ujedno je povećan i iznos novčane pomoći koje osobe mogu dobiti za vrijeme stručnog osposobljavanja na 2.620,00 kuna te se financira i trošak polaganja stručnog/majstorskog ispita.

Mjerom Potpore za zapošljavanje se poslodavcima sufinancira trošak plaće u iznosu do 50% godišnjeg troška plaće osobe koju zapošljava (ili 75% za osobe s invaliditetom). Poslodavci ovu mjeru mogu koristiti i za osobe koje su se kod njih stručno osposobljavale. Zahtjev za korištenje mjere se u tom slučaju predaje prije završetka stručnog osposobljavanja čime je omogućeno zadržavanje mladih osoba u radnom odnosu kod poslodavca i spriječen povratak u evidenciju nezaposlenih.

Također, povećan je iznos potpore za samozapošljavanje kako bi se mladim nezaposlenim osobama pomoglo realizirati poduzetničku ideju te ih tako potaknuti na ostanak u Hrvatskoj. Potpora se može dodijeliti u iznosu do 35.000 kuna pa do 175.000 kuna u slučaju osnivanja zadruge.

Ujedno se mjerama obrazovanja omogućava nezaposlenim osobama stjecanje dodatnih kompetencija vezanih za tražena radna mjesta, a na taj način se poslodavcima olakšava daljnji razvoj i planiranje poslovnih procesa.

7. Sufinanciranjem iz Europskog socijalnog fonda do sada je provedeno 826 projekata, kakav su oni imali utjecaj na državu i stanovnike RH?

Provedeni projekti Europskog socijalnog fonda imali su značajan utjecaj na našu domovinu, na lokalne zajednice, a posebice na svakodnevni život naših građana. Naime, već puno govori i činjenica da je oko 74.700 osoba izravno sudjelovalo na projektima i programima Europskog socijalnog fonda u okviru kojih su ojačane njihove kompetencije, i to u područjima zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja, razvoja civilnoga društva i socijalnog dijaloga. Također, ima i veliki broj njih koji su se zaposlili nakon sudjelovanja u projektima, jer su razvili dodatne kompetencije znanja i vještine potrebne za tržište rada. Također, imamo gotovo 5 000 osoba koje su stekle neki oblik obrazovanja (formalnog ili neformalnog) nakon sudjelovanja u projektima.

Kada odete na teren i vidite stvarne promjene koje primjerice umrežavanje i povezivanje ljudi na lokalnoj razini donosi, a to je upravo ono što nam omogućavaju projekti Europskog socijalnog fonda, onda ste sigurni da radite pravu stvar i da i dalje treba ustrajati na tom putu.

8. Gledajući iskorištenost mogućnosti sufinanciranja iz Europskog socijalnog fonda, koji gradovi/općine/županije najmanje koriste mogućnosti sufinanciranja putem Europskog socijalnog fonda, a koje bi ste istaknuli zbog ulaganja u pisanje projekata i izvlačenje financijskih sredstava?

Ako pogledamo statističke podatke, onda možemo vidjeti da se najviše projekata provodi na području grada Zagreba, nakon čega slijedi Osječko-baranjska županija. Međutim, obzirom da se pri ovoj procjeni ipak treba uzeti u obzir i veličina i naseljenost pojedine županije, rekao bih da kada pogledamo cjelokupnu kartu projekata, možemo zaključiti da se projekti Europskog socijalnog fonda provode svugdje, i to je ono što je i nama bilo važno, da se uvijek uvažava regionalna zastupljenost i da se vodi računa o svakoj i najmanjoj lokalnoj zajednici, kojoj pristup ovim sredstvima mora biti jednako dostupan kao i bilo kojem većem gradu ili županiji. Samo ću vam reći da je županija s najmanjim brojem projekata Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj provela 44 projekta, što samo pokazuje interes za projekte kojima se ulaže u ljudske potencijale.

9. Općenito govoreći o povlačenju novaca iz fondova EU, kako bi ste ocijenili Hrvatsku i gdje vidite prostor za poboljšanje?

Što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova, mislim da možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. Što se tiče programa koji se provodio do kraja 2016. godine iz ESF-a, uz veliki trud i rad, uspjeli smo ugovoriti i više nego što nam je bilo na raspolaganju, svi projekti su završeni i očekujemo kada se konačno isplate i zadnja sredstava, da će iskorištenost biti potpuna.

Naravno, puno veći posao je pred nama, za trenutno razdoblje na raspolaganju su znatno veća sredstava koja moramo i želimo utrošiti. Ovdje želim napomenuti kako je velik posao odrađen u 2016. godini kada je osigurana akreditacija sustava upravljanja i kontrola ESF-om i kada smo dobili od Europske komisije dozvolu za rad i korištenje sredstava. Svjesni smo velikog izazova koji stoji pred nama, uložit ćemo sve kapacitete i napore u ovaj posao i ne sumnjam da će se rezultati ostvariti.

Što se tiče prostora za poboljšanja, naravno uvijek je moguće bolje i više, to je ipak jedan proces na kojem svi moramo raditi, trebaju se dalje graditi kapaciteti na svim razinama, od lokalne zajednice, potencijalnih korisnika, do tijela koja upravljaju sustavom, jer iskorištavanje sredstava i dostizanje zadanih ciljeva nije moguće bez zajedničkog predanog rada svih dionika.