Aktualno

Komentar Ariane Vela: Tajna veza putnih naloga i EU fondova
  • Objavljeno:
  • 07.03.2017.

Ariana VelaDržavu i dalje trese afera s dnevnicama koje su isplaćivane tijekom mandata više Vlada u samome srcu izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj. Računovodstvima koja rade za nas poduzetnike putni su nalozi posebno zadovoljstvo i to otkad se i za njih moraju ispisivati JOPPD obrasci jer se radi o dodatnoj radnji koja otežava već ionako komplicirane računovodstvene propise i njima podložne radnje.

Kao i mnoge reforme, reforma s kontrolom isplaćivanja putnih naloga uvođenjem dodatne kontrole kroz JOPPD obrasce pala je, ni više ni manje, nego u samoj Vladi. Premijer je doveo, ni više ni manje, nego Državnog odvjetnika i sazvao konferenciju za medije da nam pokaže da su putni nalozi nešto s čime on ipak može izaći na kraj.

U nastavku donosim jedan mali i besplatni savjet za našeg premijera. Naime, premijer bi mogao iskoristiti jednu odličnu polugu vlasti koja već postoji u državi i vrlo učinkovito rješava svaku pogrešku koja se dogodi (čak i one nenamjerne). Mislim, naravno, na sustave upravljanja i kontrole Europskim strukturnim i investicijskim fondovima u Hrvatskoj i to posebno na posrednička tijela druge razine kojima je zadatak kontrolirati provedbu projekata od strane korisnika i, ukoliko utvrde pogrešku, opaliti korisnika po džepu tako da mu više ne padne napamet slučajno pogriješiti, a kamoli počiniti kazneno djelo.

 Naravno, i u takvim projektima postoje putni nalozi, ali nemojte misliti da ćete provući putni nalog za putovanje koje se nije dogodilo, a kamoli nekoliko stotina tisuća kuna putem istih. Najmanje pet do deset pari očiju pregledat će svaki dokument koji ste poslali – od putnog naloga, dokaza, vremenika, ugovora o radu, JOPPD obrazaca, odluka o imenovanju i svih mogućih i nemogućih dokumenata za koje prosječni građanin ove države i ne zna da postoje.

Ukoliko ste korisnik koji, na primjer, gradi hotel ili proizvodni pogon, ne gine vam polica puna registratora i papirologije. Više osoba pregledat će doslovno svaki papir koji ste uložili u registrator, a ako vas izaberu, doživjet ćete i terenski posjet koji doslovno znači da vaša građevina može biti podvrgnuta svakoj mogućoj vrsti pregleda (doživjela sam i mjerenje visine pilona jednog mosta).

Provodit ćete postupke javnih nabava, čak i ukoliko niste obveznik Zakona o javnoj nabavi, jer su za vas osmišljena Posebna pravila nabave za tzv. neobveznike, dokazivat ćete da to što kupujete/gradite/provodite mora koštati baš toliko i to s najmanje tri ponude, iako iz vašeg džepa dolazi barem 50% sredstava i u interesu vam je da ne platite previše. Pravila su pravila i nema odstupanja.

Naravno, u velikom broju slučajeva, ovakva kontrola dovodi do velikog opterećenja sustava koji ne može efikasno obavljati zadatke jer je posla naprosto previše i to do te mjere da nam je i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku, gđa. Corine Cretu, u nedavnom intervjuu poručila da pretjerujemo, no pravila su pravila i nema odstupanja.

Na spomen revizije, pak, zaposlenike u sustavima upravljanja i kontrole oblije hladan znoj. To je ujedno i argument za striktno držanje regulative EU fondova i gotovo nikakva odstupanja te manjak fleksibilnosti u tumačenju iste. Nitko ne želi biti odgovoran za propust, što je prilično čudno jer nisam čula da je netko u državnoj upravi dobio otkaz zato što je negdje pogriješio, no dobro – ja sam za to da se znaju pravila igre i da ih poštujemo, a ako ne valjaju, da ih mijenjamo na bolje.

Upravo zato cilj ove kolumne nije bio kritizirati sustave upravljanja i kontrole ESIF-om, već pokazati da Hrvatska, kad hoće, zaista može regulirati i kontrolirati različite procese jer su to, kad su EU fondovi u pitanju, u stanju raditi mladi, novozaposleni ljudi s nekoliko tjedana obuke (barem do te mjere da im se ne može dogoditi nekoliko stotina tisuća kuna putnih naloga za putovanja koja nisu postojala). Zašto onda jedna Vlada koja bi, na razini ljudskih resursa, trebala imati najbolje od najboljih od putnih naloga radi toliki problem i, još gore, kako je moguće da se u samom srcu jedne ozbiljne države mažnjava lova, a da nitko do nedavno to nije shvatio, utvrdio, prijavio…(sami nastavite niz)?

Upravo takva polarizacija društva, na one koji se moraju držati slova zakona s jedne i one kojima je sve dopušteno s druge strane, nešto je što posebno iritira hrvatske građane. Primjer korištenja EU fondova samo je jedan od oblika prenormiranosti i presije nad dijelom društva koje si ne može dopustiti luksuz da uopće pogriješi, a kamoli da počini kazneno djelo, dok s druge strane postoji niz povlaštenih građana ove države kojima je sve dopušteno jer postojeći mehanizmi kontrole nisu dovoljni. Upravo je takav pristup problem i ovoj državi neće biti bolje, dok ga se neka od vladajućih garnitura ne odluči iskorijeniti.

Dok se to ne dogodi, neka si vladajući uzmu Zajednička nacionalna pravila (koja reguliraju korištenje ESIF-a u RH) i čitaju. Možda nauče kako se piše putni nalog i kako uspostaviti kontrolu nad procesima…

Autor: Ariana Vela